Suprotne rečenice

Objavljeno: 10. 12. 2004.

Zarez se stavlja između rečenica i rečeničnih dijelova koji ne zavise jedni od drugih. Pravila po kojima se stavlja zarez svode se na tri osnovna načela: načelo nizanja (nabrajanja), načelo naknadnog dodavanja (umetanja) i načelo suprotnosti.

Zašto to ističem? Zato što ono što slijedi iza suprotnih veznika (a, ali, nego, već, no) ne mora biti prava suprotnost.

Zareze ni u kom slučaju ne treba stavljati mehanički – ispred svakog suprotnog veznika ili, poput Krleže, umjesto stanke za disanje – nego treba razmisliti je li posrijedi treće načelo.

Primjerice, u rečenicama poput:

Malen a veseo. Sitan ali dinamitan.

riječ je više o dodatku opisu, o njegovu proširenju, nego o suprotnom značenju (malen, a ne velik).

Po načelu suprotnosti, zarez se ne stavlja i kad se veznik nego nadovezuje na komparativ ili neki komparativni izraz:

Bolje ikad nego nikad.
Bolje duža kosa nego kraća pamet.

Ne stavlja se i ispred nego kada dolazi s ne samo:

Ne samo što bijeli svijet spominjete nego bijelog svijeta ne poznate. (I. B. Mažuranić)