Red riječi u rečenici

Red riječi podrazumijeva redoslijed sintaktičkih kategorija u jednostavnoj ili složenoj rečenici. U hrvatskome je jeziku red riječi uglavnom slobodan.
Osnovno je pravilo da tema dolazi prva, a za njom slijedi rema. Pri tom je tema već poznata i manje istaknuta obavijest, dok je rema ono što u rečenici izriče nešto novo o temi. Rema je obavjesniji dio rečenice. U pravilu je u rečenici subjekt tema, a predikat, odnosno predikatni skup rema.

Postoje tri vrste reda riječi:

a) STILSKI NEOBILJEŽEN (NEUTRALAN)

U stilski neobilježenom redu riječi nijedna riječ, odnosno sintaktička kategorija koja se njome izriče, nije naglašenija od druge. Njime se izražava objektivan stav govornika.

I. Stilski je neobilježen red sintaktičkih kategorija u jednostavnoj rečenici u hrvatskome jeziku subjekt, predikat, objekt (S+P+O).

Marko voli čaj.
Ivana se riješila problema.

II. Ako u rečenici postoje dva objekta, bilo oba izravna, bilo jedan izravni, a jedan neizravni, oba stoje iza predikata.

Mirna je postavila pitanje predsjedniku.

III. Priložna oznaka može biti izrečena prilogom te prijedložnim ili padežnim izrazom.

Kad je izrečena prilogom, stoji:

• ispred predikata izrečenog jednostavnim glagolskim oblikom:

Dijete mirno spava.

• između dijelova predikata izrečenog složenim glagolskim oblikom:

Dijete je mirno spavalo.

Kada je priložna oznaka izrečena prijedložnim ili padežnim izrazom, stoji iza predikata:

Marko ide u školu.

Neće dolaziti na posao cijeli mjesec.

IV. Pridjevski atribut dolazi ispred imenice na koju se odnosi:

Novo vrijeme donosi nove običaje.

Isto tako, ispred imenice na koju se odnose stoje i glavni i redni brojevi te količinski prilozi u službi atributa:

Prvi susret prošao je vrlo dobro.
Marku su trebala dva dana da riješi problem.
Potrebno mu je bilo malo sna da bi mogao nastaviti dalje.

Imenski atribut u genitivu dolazi iza imenice na koju se odnosi:

Pročitala je to u velikoj knjizi recepata.

Ako se uz neku imenicu uvrštava više atributa, postoji nekoliko pravila o njihovu redoslijedu:

• pridjevi širega značenja stoje ispred onih užega značenja:

Hrvatski standardni jezik.
Velika platnena torba ležala je na stolu.

• pokazne, posvojne i neodređene zamjenice, povratno-posvojna zamjenica svoj, upitno-odnosna koji, zamjenički pridjevi kakav i kolik stoje ispred pridjeva ili rednoga broja:

Tvoja mlađa sestra naprosto je neodoljiva.
O kakvom radnom sastanku pričate?

U slučaju da se više zamjenica uvrštava na mjesto atributa, na prvo mjesto dolazi pokazna, a zatim posvojna i povratno-posvojna:

Onaj tvoj ujak dobro izgleda za svoje godine.
Neodređena zamjenica sav kao atribut dolazi na prvo mjesto:
Sav moj trud bio je uzaludan.

• redni broj u službi atributa stoji ispred pridjeva:

Bio je to prvi veliki uspjeh u njezinoj karijeri.

• prilozi koji modificiraju značenje pridjeva ili pridjevske riječi u službi atributa stoje ispred toga pridjeva ili pridjevske riječi:

Bio je to vrlo tužan dan za cijeli obitelj.
Za svoje je godine bio neobično visok.

• prijedložni i padežni izrazi i prilozi mjesta u službi atributa stoje iza riječi na koju se odnose:

Put s juga na sjever zemlje pun je opasnosti.

V. Apozicija dolazi ispred imenice na koju se odnosi:

Profesor Horvat uvijek je s radošću išao na posao.

VI. Predikatni proširak dolazi iza predikata.

Rijeka teče mutna.
Ona je postala učiteljicom.

VII. U zavisno složenim rečenicama u stilski je neobilježenom redu riječi zavisna rečenica većinom iza glavne, ali može biti i ispred glavne, što ovisi o veznicima i vezničkim riječima pomoću kojih se zavisna rečenica uvrštava u glavnu.

b) STILSKI OBILJEŽEN (AFEKTIVAN)
Redoslijed je sintaktičkih kategorija u stilski obilježenom redu riječi vrlo slobodan. Naime, govorniku su neke riječi važnije od ostalih pa ih želi staviti na istaknuta mjesta u rečenici: prvo i posljednje.
Riječ se može istaknuti stavljanjem na bilo koje mjesto u rečenici koje nije u skladu s pravilima o stilski neobilježenom redu riječi.

I. Predikat u stilski obilježenom redu riječi dolazi ispred subjekta:

Voli Matija more.

II. Objekt dolazi ispred predikata:

Karte dijeli kazalište.
Meni daje knjigu, a ne njemu.

III. U isticanju pridjevi i pridjevske riječi kao atributi mogu doći iza imenice na koju se odnose:

Sve je to muka velika.
Veliki oblaci sivi plove nebom.
Ljubav moja najveća leži na krevetu.

Stilski se obilježenim smatra svako odstupanje od pravila o redoslijedu riječi u službi atributa navedeno u odjeljku o stilski neobilježenom redu riječi:

Standardni hrvatski jezik.
Plava tvoja košulja visi u ormaru.

Moja ona prijateljica kreće na zanimljivo putovanje.
Visoke planine vrh potpuno je zabijeljen.

IV. Apozicija u stilski obilježenom redu riječi stoji iza imenice na koju se odnosi.

Marić poštar već godinama raznosi poštu u našem selu.

V. Predikatni proširak dolazi iza predikata:

U krevet se bolesna sruši.

VI. Zavisna rečenica u stilski obilježenom redu riječi dolazi ispred glavne:

Da joj prođe dan, gledala je sve serije koje su se prikazivale na televiziji.

c) OBVEZATAN
Iako je red riječi u hrvatskome standardnom jeziku relativno slobodan, postoje pravila koja su obavezna, a odnose se na položaj nenaglašenih riječi (klitika) u rečenici.

I. Zanaglasnice (enklitike)
Zanaglasnice stoje iza prve naglašene riječi u naglasnoj cjelini. Teže početku rečenice, odnosno najčešće dolaze iza prve naglašene riječi u rečenici. Zbog toga nije rijetkost da razdvajaju imenicu od njezina atributa, kao i čije ime i prezime:
Novi ga je dokaz oslobodio krivnje.

Đuro je Martić poludio.

Zanaglasnice se najčešće grupiraju, odnosno u rečenici stoje jedna pored druge:

On mi ga je dao.
Ja sam mu je posudila.

Redoslijed je zanaglasnica određen pravilima:

1. čestica li

Hoće li mi to pomoći?

2. glagolske zanaglasnice, osim je

Ja sam ga jučer vidjela.

3. zamjeničke zanaglasnice, i to prvo one u dativu, pa u genitivu i akuzativu

Marko mi ga je poklonio. 

4. glagolska zanaglasnica je

Ivan mi je pričao o svom poslu.

Glagolska zanaglasnica je može se izostaviti uz povratne glagole, kao i u perfektu:

Otac me se dosta nagledao.
Marina me neobično snažno podržavala sve ove godine.

Zanaglasnice ne mogu stajati na početku rečenice, iza niječne čestice te iza veznika i.

II. Prednaglasnice (proklitike)

Prednaglasnice se nalaze ispred prve naglašene riječi u naglasnoj cjelini.
Prijedlozi stoje ispred riječi kojoj određuju padež:

Vozio je svoju djecu iz škole.
Dodaj mi knjigu sa stola.

Prijedlog stoji ispred atributa imenice kojoj određuje padež:

Dodaj mi knjigu s radnog stola.

Prijedlozi stoje između sastavnih dijelova neodređenih zamjenica:

On nije ni po čemu poseban.
Ne bih ga mijenjala ni za što.

Niječnica ne stoji ispred predikata i piše se odvojeno:

Mala djeca ne vole biti sama.