Pridjevi

Pridjevi su riječi kojima se izriče svojstvo predmeta ili pojava. Pridjevi suzuju opseg značenja riječi kojima se pridijevaju, a to su najčešće imenice. Po značenju se pridjevi dijele na opisnegradivne i posvojne.

• OPISNI (KVALITATIVNI) PRIDJEVI izriču osobine i odgovaraju na pitanje kakav. Izriču tvarna (prirodna, fizička, materijalna) i netvarna (misaona, duhovna, psihička) svojstva. Na primjer: sladaktopaožutpametanžalostan

• GRADIVNI (MATERIJALNI) PRIDJEVI izriču tvarnost, od čega je što napravljeno. Na primjer: zlatnidrveniželjezni

• POSVOJNI (POSESIVNI) PRIDJEVI izriču pripadanje. Odgovaraju na pitanje čiji. na primjer: bratovgospodskimajčinskivučji

Pridjeve je po značenju moguće podijeliti na samo dvije skupine; opisne i odnosneOpisni su isti kao i u trodijelnoj podjeli, a odnosni izriču odnose koje predmeti, bića ili pojave imaju prema kojemu drugom predmetu – oni obuhvaćaju posvojne i gradivne i neke opisne (one koje izriču prostor i vrijeme).

GRAMATIČKA SVOJSTVA:

• pridjevi imaju posebne oblike za rodbroj i padež

• po načinu kako određuju imenicu, oblici pridjeva mogu bit određeni i neodređeni

• NEODREĐENI oblik pridjeva kazuje promjenjive osobine onoga što znače imenice i odgovaraju na pitanje kakav.

♦ u jednini se sklanjaju kao imenice (imenička promjena) N star, G stara, D staru, A star(a), V star, L staru, I starim
♦ u množini se sklanjaju kao određeni pridjevi N stari, G starih, D starim(a), A stare, V stari, L starim(a), I starim(a)
♦ neodređeni oblik pridjeva nemaju:

◊ neki neizvedeni pridjevi (jarkižarki)
◊ pridjevi koji završavaju na -ći (brijaćikupaći)
◊ pridjevi koji određuju imenicu s obzirom na položaj u prostoru i vremenu u kojem se nalazi ili iz kojeg dolazi ono što ona znači (desnijužni)

♦ u neodređenom obliku pridjev stoji kada je:

◊ dio imenskog predikata (Šešir je lijep.)
◊ dio atributnog skupa – tzv. G svojstva (medvjedići dobra srca)
◊ u službi predikatnog proširka (Poslije toga postao je zločest.)
◊ posvojni pridjevi na -ov-ev-ljev-in

• ODREĐENI oblik pridjeva upotrebljava se kada se pridjevom izriče stalna osobina predmeta, odnosno kada se određuje između više stvari različitih osobina ona o kojoj se govori.

♦ sklanjaju se po pridjevsko-zamjeničkoj deklinaciji

◊ jednina m. r. : N stari, G starog(a), D starom(u), A stari/starog(a), V stari, L starom(u), I starim
◊ množina m. r. : N stari, G starih, D starim(a), A stare, V stari, L starim(a), I starim(a)

♦ dulji padežni oblici (s navescima) upotrebljavaju se:

◊ kada je pridjev u rečenici bez imenice (Pijanomu se i vlak sklanja.)
◊ kada sljedeća riječ počinje istim ili sličnim zatvornikom (bijeloga goluba)
◊ kada je uz imenicu više pridjeva posljednji je kraći (hrvatskoga književnog jezika)

♦ određeni pridjev se upotrebljava:

◊ kada je ispred njega neka pokazna zamjenica (ovaj lijepi šal)
◊ kada je pridjev dio vlastitog imena (Dugi otok)
◊ kada je pridjev dio stručnog termina (pravopisni problem)
◊ kada pridjev završava na -ći, -ji-nji-šnji, -ski/ki
◊ kada je pridjev u komparativu ili superlativu (boljiboljeg)

KOMPARACIJA PRIDJEVA

Samo opisni pridjevi se kompariraju kroz tri stupnja: pozitivkomparativsuperlativ.

• KOMPARATIV

♦ tvori se nastavcima:

◊ -iji > toplijistarijilabaviji
◊ -(j)i > krućisušiskuplji (jotirani); vrućikrnji (nejotirani)
◊ -ši > samo tri pridjeva: lakšimekšiljepši

♦ supletivne oblike imaju: dobar – boljizao – gorimalen – manjivelik – veći
♦ neki pridjevi imaju dvojne oblike: čistiji/čišćiljeniji/ljenjislaniji/slanjidulji/duži

• SUPERLATIV

♦ tvori se o komparativa prefiksom naj-najboljinajjačinajveći

PRAVOPISNA PRAVILA:

1. posvojni pridjevi na -ov-ev-ljev-in izvedeni od vlastitih imena pišu se velikim slovom (MarkovPetrinČehovljev…)

2. odnosni pridjevi na -ski-ški-čki-ćki izvedeni od vlastitih imena pišu se malim slovom (hrvatskipaškimatoševski…)

3. odnosni pridjevi od stranih imena:

a. pridjevi od osobnih imena pišu se izgovorno (šekspirovski)
b. pridjevi od zemljopisnih imena pišu se izvorno i izgovorno (newyorškinjujorški)

4. u komparativu i superlativu krati se ije (ljepširjeđibljeđi)