Imena

Ovisno imenuju li sve pripadnike određene vrste ili pojedinačne pripadnike vrste razlikujemoopće imenice (apelative) i vlastite imenice (imena).

Onomastika ili imenoslovlje znanstvena je disciplina unutar leksikologije koja proučava imena: njihovo podrijetlo, sustavnost i značenje.

Unutar hrvatske onomastike, imena dijelimo u dvije velike skupine: u imena ljudi (antroponime) i imena mjesta (toponime).

Antroponimi

a) osobna imena – slavenski sloj (VesnaZdeslav), kršćanski sloj (IvanJosip), islamski sloj (IzetFatima), sloj hrvatskih narodnih imena (DomagojBorna), sloj posuđenih imena (VanjaNataša), sloj pomodnih imena (TaraSuri)

b) nadimci – prvotno nastali kako bi se razlikovali ljudi istoga imena (prethodnici prezimena!)

c) prezimena – prve pojave prezimena u Hrvatskoj pojavljuju se na prijelazu iz 12. u 13. st.; četiri su najčešća izvora prezimena osobna imena (MarkovićMarjanović), zanimanja (KuharićRibarić), nadimci (BrzićDebeljak) i imena pokrajina, glagola i zemalja (HorvatPosavec)

→ patronimi – prezimena izvedena od očeva imena

→ matronimi – prezimena izvedena od majčina imena

d) etnonimi – imena naroda ili etničkih skupina (HrvatiFrancuziEgipćani)

Toponimi

a) ekonimi – imena naseljenih mjesta (ZagrebGospićKlanjec)

→ etnik – ime stanovnika naseljena mjesta (ZagrepčaninZagrepčanka)

→ ktetik – posvojni pridjev izveden od imena naseljena mjesta (zagrebački)

b) oronimi – imena gora (MedvednicaVelebitŽumberak)

c) hidronimi – imena voda (DunavKupaKorana)

→ egzonimi – hrvatska imena naseljenih mjesta izvan hrvatskoga govornoga područja (BečBudimpeštaRim)