Zbog različitosti infinitivne i prezentske osnove glagole dijelimo na vrste, a neke vrste i na razrede.
I. vrsta: njoj pripadaju glagoli na –sti i –ći te niz glagola na –ti koji u ostalim oblicima imaju raznovrsne osnove, a one se ne mogu jednostavno izvesti iz infinitiva.
- 1. razred – glagoli kojima infinitiv sadrži samoglasnik ispred svršetka -sti ili (rjeđe) -nijeti, a prezentska osnova završava suglasnicima d, t, s, z.
krasti – kradem – krao
plesti – pletem – pleo
tresti – tresem – tresao
musti – muzem – muzao
- 2. razred – glagoli kojima infinitiv sadrži suglasnik ispred svršetka -sti, a prezentska im osnova završava suglasnikom p ili b.
crpsti – crpem – crpao
grepsti – grebem – grebao
- 3. razred – glagoli kojima infinitiv završava na -ći.
peći – pečem – pekao
- 4. razred – glagoli koji sadrže –r– ispred završetka -ti, -eti, -ijeti:
vreti – vrijem – vreo
- 5. razred – glagoli čiji infinitivi završavaju na -uti, -eti ili -jeti, a ne pripadaju 4. razredu
čuti – čujem – čuo
- 6. razred – glagoli čiji infinitivi završavaju na -iti
biti – bijem – bio
- 7. razred – glagoli čiji infinitivi završavaju na -ati
slati – šaljem – slao
II. vrsta
Drugoj vrsti pripadaju glagoli koji u infinitivu završavaju na -nuti.
maknuti – maknem – maknuo
III. vrsta
Trećoj vrsti pripadaju glagoli s infinitivnim završecima -jeti, -ljeti, -njeti i prezentskim nastavcima -im, -iš, -i, -imo, -ite, -e.
Većina tih glagola izvedena je iz pridjeva:
požutjeti (žut), oslijepjeti (slijep) itd.
Neki članovi ove vrste nisu izvedeni od pridjeva:
gorjeti – gorim – gorio
IV. vrsta
Četvrtoj vrsti pripadaju glagoli čiji infinitivi završavaju nastavkom -iti, a oblici u prezentu imaju nastavke: -im, -iš, -i, -imo, -ite, -e.
žuriti – žurim – žurio
V. vrsta
Petoj vrsti pripadaju glagoli s infinitivnim završetkom -ati i prezentskim nastavcima -im, -em, -jem, -am. Ne pripadaju joj glagoli na -ovati, -evati i -ivati koji se svrstavaju u šestu vrstu.
- 1. razred
Ovom razredu pripadaju glagoli koji ispred -ati imaju č, j, š, ž, št, žd, a u prezentu nastavke -im, -iš, -i, -imo, -ite, -e
bježati – bježim – bježao
zviždati – zviždim – zviždao
- 2. razred
Ovom razredu pripadaju glagoli koji prezent tvore nastavcima -em, -eš, -e, -emo, -ete, -u
kašljati – kašljem – kašljao
orati – orem – orao
- 3. razred
Ovom razredu pripadaju glagoli s prezentskim nastavcima -jem, -ješ, -je, -jemo, -jete, -ju. Ti nastavci na morfemskoj granici uzrokuju jotaciju.
disati – dišem – disao
kretati – krećem – kretao
- 4. razred
Ovom razredu pripadaju glagoli s prezentskim nastavcima -am, -aš, -a, -amo, -ate, -aju.
hodati – hodam – hodao
zidati – zidam – zidao
VI. vrsta
Šestoj vrsti pripadaju glagoli koji tvore infinitivnu osnovu morfemima ova, eva, iva (infinitiv na -o/e/i-vati), a u prezentu nakon odbacivanja -ati, -ov, -ev, -iv zamjenjuju sa -uj- i na tako dobivenu osnovu dobivaju nastavke -em, -eš, -e, -emo, -ete, -u.
štovati – štujem – štovao
bičevati – bičujem – bičevao
izgrađivati – izgrađujem – izgrađivao
NEPRAVILNI GLAGOLI
Nepravilni su glagoli oni koji svoje oblike tvore od supletivnih osnova: biti – jesam i budem, htjeti – hoću, ići – idem, spati – spim itd. Neke gramatike ove glagole određuju kao sedmu vrstu glagola.