Glagoli

    • riječi kojima se izriče radnja, stanje ili zbivanje
    • sprežu se po glagolskim licima

I. ZNAČENJE GLAGOLA

Glagoli radnje označuju svjesno djelovanje.

    • trčatihodatipogledatidatinositi itd.

Glagoli zbivanja označuju događaje koje uzrokuju prirodne sile i koje nije uvjetovano našom voljom.

    • grmjetikišitirastisazrijevati itd.

Glagoli stanja označuju stanje u kome se ništa ne radi niti se išta zbiva.

    • stajatiležatispavatišutjeti itd.

II. KATEGORIJE GLAGOLA

1. NAČIN

Razlikujemo četiri načina: indikativ, imperativ, kondicional i optativ.

2. VID

Vid je glagolska kategorija karakteristična za hrvatski, a i za druge slavenske jezike.
Po vidu su glagoli svršeni i nesvršeni.

Nesvršeni glagoli izriču radnju koja u određenom vremenskom periodu još nije završena.

Pisala je pismo.
Kuhao je ručak.

Svršeni glagoli izriču radnju koja je u određenom vremenskom periodu već završena, djelomično ili u cjelini.

Napisala je pismo.
Skuhao je ručak.

Vidski parnjaci glagoli su koji se razlikuju po vidu, ali dijele značenje.

Postoje i dvovidni glagoli (npr. večerati).

3. LICE

Sprezanje je mijenjanje glagola po licima.

  • Sprezivi oblici: prezent, aorist, imperfekt, perfekt, pluskvamperfekt, futur prvi, futur drugi; imperativ, kondicional prvi i kondicional drugi
  • Nesprezivi oblici: infinitiv, glagolski prilog sadašnji, glagolski prilog prošli, glagolski pridjev radni i glagolski pridjev trpni

Bezlični su i glagoli boljetizelenjeti se i neki drugi.

4. GLAGOLSKA STANJA

Glagolskim stanjem izriče se odnos između subjekta rečenice i glagolske radnje. Razlikujemo dva glagolska stanja:

  • radno stanje ili aktiv
  • trpno stanje ili pasiv

Aktiv je radno glagolsko stanje:

Marko čita novine.

Pasiv je trpno glagolsko stanje.

Zgrada je sagrađena.

5. PRELAZNOST

Prelaznost je osobina glagola da mu radnja prelazi ili ne prelazi na objekt. Glagoli koji otvaraju mjesto objektu nazivaju se objektnim glagolima, a oni koji nemaju tu osobinu apsolutnim glagolima. Razlikujemo izravnu, neizravnu i kosu prelaznost. Izravna prelaznost jest svojstvo prelaznih (tranzitivnih) glagola, tj. glagola s bližim objektom (objektom u akuzativu). Ostali su glagoli neprelazni (intranzitivni). Povratni glagoli čine posebnu vrstu glagola koji sadrže povratnu zamjenicu se.

6. GLAGOLSKI OBLICI

Glagoli u hrvatskom jeziku imaju sljedeće oblike:

INFINITIV: pisati – napisati

VREMENA:

    • prezent: pišemnapišem
    • aorist: napisah
    • imperfekt: pisah
    • perfekt: pisao samnapisao sam
    • pluskvamperfekt: bio sam pisaobio sam napisao

NAČINI:

    • imperativ: pišinapiši
    • kondicional I.: pisao bihnapisao bih
    • kondicional II.: bio bih pisaobio bih napisao
    • optativ: pisaonapisao

PRILOZI:

    • prezentski: pišući
    • prošli: napisavši

PRIDJEVI:

    • radni/aktivni: pisao napisao
    • trpni/pasivni: pisannapisan