Brojevi

Brojeve dijelimo na:

  • glavne brojeve: brojeve koji izriču točnu količinu nečega (jedan, dva, tri itd.)
  • redne brojeve: brojeve koji izriču koje je što po redu (prvi, drugi, treći itd.)

♦ glavni brojevi mogu biti jednočlani (npr. jedan, pedeset, milijun; dakle sastoje se od jedne riječi) i višečlani (dvadeset devet, tisuću petsto četrdeset osam; dakle sastoje se od dviju ili više riječi)

♦ jednočlani brojevi dijele se na osnovne – od 1 do 10, zatim sto ili stotina, tisuća, milijun, milijarda, bilijun itd. i na izvedene – od 1 do 19, desetice od 20 do 90 (dakle dvadeset, trideset, četrdeset, pedeset itd.)

Oblici brojeva

1. Glavni brojevi

Od glavnih brojeva sklanjaju se jèdandvȃtrȋ i čètiri:

m. r. ž. r. sr. r.
N jèdan jèdna jèdno
G jèdnog, jednoga jèdnē jèdnog, jednoga
D jèdnom, jednomu, jednome jèdnōj jèdnom, jednomu, jednome
A =N ili G jèdnu =N
V =N =N =N
L jèdnom, jèdnomu, jèdnome jèdnōj jèdnom, jèdnomu, jèdnome
I jèdnīm jèdnōm jèdnīm

 

Broj jedan može imati množinu i tada stoji uz imenice koje znače jedan predmet ili skup koji po bilo čemu pripada zajedno. Tada broj jedan znači: isti (mi smo jednih godina); neki (jedni sjede, jedni stoje); skup/par (imenice koje su pluralia tantum i one koje u množini čine cjelinu: na kući su samo jedna vratakupila sam jedne ljestvejedne su čarape poderane).

Kao dvȃ sklanjaju se ȍba i ȍbadvā, a ȍbje i ȍbadvije sklanjaju se kao dvȉje.

m. i sr. r. ž. r.
NAV dvȃ dvȉje
G dvàju dvìjū
DLI dvàma dvjèma

 

Brojevi trȋ i čètiri imaju iste oblike za sva tri roda:

NAV trȋ čètiri
G trìjū četirìjū
DLI trìma četirìma, čètirima

 

2. Redni brojevi

prvi, drugi, treći, stoti, tisući, hiljaditi, milijunti, milijardni

    • imaju oblike određenih pridjeva
    • kod brojeva sedam – sedmi, osam – osmi – nepostojano a

3. Zbirni brojevi

dvoje, troje…

    • tvorba: osnova glavnog broja + nastavci -oje/-ero (osim broja četiri koji ima drugu osnovu)
    • N., A., V. dvoje, G. dvojega (dvoga), D., L., I. dvojemu (dvome, dvojima, dvoma)
    • oblici koji u D, L, I završavaju na -im(a) zapravo su oblici brojevnog pridjeva!!

4. Brojevni pridjevi

dvoji, troji, četvori, osmori…

    • tvorba: sufiksom -oj, -er i -or, a imaju oblike kao određeni pridjevi
    • U množini: N. dvoji / dvoja / dvoje, G. dvojih, D. dvojima, A. = dvoje / dvoja /dvoje, L.=D., I.=D.
    • u mn. rabe se uz pl. tantum (petora kola) i uz imenice koje znače par ili skup (troje rukavice = tri para)

5. Brojevne imenice

dvojica, obojica, trojica, četvorica… pedesetorica

    • tvorba: nastavkom -ica
    • služe kad se broje muškarci
    • imenica uz njih je u genitivu množine
    • Poredak: lična zamjenica uvijek stoji ispred i tada je u genitivu množine kad je brojevna imenica u N., G., A., V. (N. nas trojica, G. nas trojice, A. nas trojicu, V. vas trojica)
    • u istom je padežu kao i brojevna imenica kad je br. imenica u D., L, I. nama trojici

6. Brojevni prilozi

desetak, petnaestak, dvadesetak…

    • tvorba: nastavak -ak
    • znače približnu količinu
    • imenica uz njih –> u G.mn. (desetak kuća)

Pisanje višečlanih brojeva

1. Mogu se samo nizati bez veznika: osamdeset devet, dvjesta pedeset tri, milijun šesto tisuća sedamsto šesnaest.

2. Može se između svakog člana stavljati veznik -i, ali to je rjeđe: šest stotina i osamdeset i tritisuću i dvjesta i šezdeset i četiri.

3. Može se samo zadnji član povezivati veznikom -i: šest stotina osamdeset i tri, tisuću osamsto pedeset i dva

PAZI! U novčanim se dokumentima cijeli broj obično piše kao jedna riječ: tisućuosamstosedamdesetpet